Prijeđi na glavni sadržaj

Perihelov BLOG

Pretraži
Početna stranica
Arhiva objava
Arhiva komentara
Perihelov WEB
  

Perihelov BLOG > Kategorije
Kako zabilježiti misli?

Znate li što su to mentalne mape? Ukratko, mentalne mape (engl. Mind Maps) vizualno prikazuju međusobno povezane elemente (riječi, ideje, zadatke...) koji imaju zajednički središnji odnosno temeljni element. Koriste se za stvaranje, prikazivanje, strukturiranje i klasificiranje ideja, te kao pomoć pri učenju, organizaciji, rješavanju problema i donošenju odluka. Više o mentalnim mapama možete pročitati na hrvatskoj ili engleskoj Wikipediji, a ja ću vas pokušati ohrabriti da ih počnete koristiti.

Ono što me zapravo začudilo je kako to da sam tako koristan alat počeo tek nedavno koristiti? Svih godina škole, fakulteta i rada ispisivao sam bilježnice (volio bih znati koliko je tih bilježnica bilo, sjećam se da sam na fakultetu trošio jednu tjedno) i radio zabilješke u obliku natuknica, skica i sličica. Ne samo da se nisam koristio menatlnim mapama nego nisam ni susreo nekoga tko bi ih koristio. I tako je bilo do rujna 2005., kada se kolega Tomislav počeo koristiti Mindjetovim MindManagerom koji se smatra ponajboljim programom za izradu mentalnih mapa.

Treba napomenuti da su za izradu mentalnih mapa dovoljni papir i olovka, no tek podrška (prijenosnog) računala cijelu stvar čini lakom, prilagodljivom i zabavnom. Naravno, osim samog računala potrebna je i odgovarajuća programska podrška pa zainteresirane osim na gore spomenuti MindManager upućujem i na izvrsni i besplatni (izdan pod GPL licencom) FreeMind kojim se i sam koristim.

I na kraju, riječ-dvije o samoj primjeni mentalnih mapa. Ponekad je potrebno naviknuti se na novi alat. Pritom ne mislim na učenje korištenja alata nego na onaj mali "pomak u glavi" nakon kojeg vam postane jasno za što i zbog čega taj alat upotrijebiti. Ne mogu sa sigurnošću tvrditi, ali vjerojatno sam bio zbunjen kada su mi u ruke prvi put dali nož i vilicu. Pa zar hranu nije lakše i sigurnije od tanjura do usta prenijeti rukama a ne nekim tamo pikalicama?! No, nakon kraćeg (khm, khm...) privikavanja razvija se vještina koja nam omogućava da se alatom koristimo bez svjesnog razmišljanja o samom korištenju.

Jedna od situacija koja vam može pomoći da se brže priviknete na korištenje mentalnih mapa su sastanci. Kada je potrebno nabrojiti zadatke koje treba obaviti, a koji su često međusobno ovisni, odrediti rokove i podijeliti zaduženja – mentalne mape izvrstan su alat.

Kad smo kod sastanaka, ako ste ikada sudjelovali na tzv. brainstorming sastancima i pitali se kako zabilježiti sve te ideje i prijedloge – pokušajte s mentalnim mapama.

Ili, recimo, da zapošljavate novog djelatnika i trebate razgovarati s gomilom kandidata – pripremite intervju u obliku mentalne mape u koju možete upisivati i odgovore kandidata.

A nakon privikavanja, bit ćete spremni da se mentalnim mapama koristite za usvajanje postojećih i stvaranje potpuno novih koncepata. Prije sam govorio: ako želim biti siguran da sam neki problem shvatio, napravit ću program kojim se on rješava. Danas jednostavno napravim mentalnu mapu!

Isplativost uvođenja poslovnog rješenja

Važna značajka za ocjenjivanje uspješnosti uvođenja nekog poslovnog rješenja (ERP) je njegova isplativost koja se često mjeri brzinom povrata investicije (engl. ROI – Return On Investment). ROI možemo izraziti na više načina, npr. kao vrijeme potrebno za povrat investicije ili kao postotak investicije koji ćemo zaraditi na godišnjoj razini.

Zvuči prilično jednostavno – uzmemo iznos ulaganja, uzmemo iznos koji smo zaradili ulaganjem i dalje je sve jednostavna matematika. No, vjerojatno pogađate – postoji i komplikacija. Ona nastaje pri utvrđivanju navedenih iznosa – i ulaganja i ostvarene koristi.

Što sve doprinosi iznosu ulaganja? Očigledno, tu ulazi cijena licence, usluga uvođenja poslovnog rješenja, školovanje korisnika itd. – to su iznosi koje je lako utvrditi. No što učiniti s vremenom koje će zaposlenici potrošiti na projekt? Navedeno bi se vrijeme inače utrošilo na kupce, dobavljače, poboljšavanje poslovanja i ostale poslovne aktivnosti koje pridonose rezultatima poduzeća, ali ga je izuzev izravnog troška plaće zaposlenika vrlo teško financijski odrediti.

Još veći problem predstavlja određivanje ostvarene koristi od uvođenja poslovnog rješenja. Ponovo se pojavljuju vrijednosti koje je jednostavno izračunati kao što su smanjenje zalihe, poboljšanje likvidnosti ili povećanje kapaciteta poduzeća po zaposleniku. No kako kvantificirati veće zadovoljstvo kupaca, bolju razmjenu informacija ili učinkovitije obavljanje posla?

Jedno od mogućih rješenja je da se tim pokazateljima dodijeli neki novčani iznos, no procjene su po svojoj prirodi izrazito subjektivne naravi i teško je potvrditi ili opovrgnuti njihovu točnost. Istraživanja pokazuju da je najbolji način za ocjenu isplativosti uvođenja nekog rješenja razdvajanje pokazatelja na mjerljive (financijske) i nemjerljive (sve ostale). Drugim riječima, ne treba uspoređivati kruške i jabuke.

Usporedba financijskih pokazatelja je jednostavna, a za usporedbu ostalih potrebno je obaviti neke radnje prije samog početka projekta. Prvi korak je utvrđivanje onoga što se želi postići uvođenjem rješenja. 60% brža priprema računovodstvenih i financijskih izvještaja? 20%-tno smanjenje vremena od narudžbe kupca do proizvodnje i isporuke? Smanjivanje broja pogrešaka pri isporuci za 90%? Po utvrđivanju zahtjeva, potrebno je u postojećem sustavu izmjeriti pokazatelje koji nas zanimaju kako bi nakon uvođenja novog poslovnog rješenja mogli napraviti usporedbu.

Nakon što novo poslovno rješenje bude uvedeno i prođe određeno razdoblje uhodavanja, može se pristupiti vrednovanju postavljenih pokazatelja uspješnosti. Na taj način poduzeće može vidjeti je li uvođenje poslovnog rješenja zaista ispunilo svoje ciljeve, te eventualno uložiti i dodatne napore kako bi oni u potpunosti bili ispunjeni.

I na kraju, važno je napomenuti da brži ROI najvećim dijelom dolazi od poboljšanih poslovnih procesa koji su kvalitetno podržani ERP-om, a ne isključivo od samog ERP-a.